U razdoblju 1990 - 2002. godine, Hrvati u Oslu imali su jedne od najboljih društvenih prostorija među doseljeničkim udrugama u Norveškoj.

Hrvatski dom, veličine 400 četvornih metara, u vrijeme procesa stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata bio je sjedište prosvjednih, humanitarnih i promidžbenih aktivnosti te javnih tribina mnogih hrvatskih političara i državnih dužnosnika.

Ovdje su Hrvati svake godine slavili i obilježavali Dan hrvatske državnosti. Za Hrvate Osla, ali i šire okolice, Dom je tada značio ujedno i mogućnost da se okupljaju i da aktivno sudjeluju u tadašnjim povijesnim događanjima u Domovini.

U prostoru Hrvatskog doma u Oslu, u prvim godinama uspostave i osamostaljenja hrvatske države radio je i Konzularni ured Veleposlanstva Republike Hrvatske u Norveškoj. Prve, dugoočekivane hrvatske putovnice, norveški Hrvati dobili su upravo u ovome Domu.

Na slici: Radovi na uređenju Hrvatskog doma u jesen 1990.godine.

Na slici: Velika dvorana u Hrvatskom domu u Oslu.

Na slici: Velika dvorana u Hrvatskom domu u Oslu. Na slici: Ženska folklorna grupa Hrvatskog kulturnog društva Croatia, prilikom nastupa na otvorenju Hrvatskog doma u Oslu, 19. listopada 1990. godine.

Tijekom posjeta Hrvatima u Norveškoj (18-20. listopada 1990.), ministar iseljeništva RH Gojko Šušak imao je i razgovore u Ministarstvu vanjskih poslova te u Ministarstvu prosvjete i obrazovanja Kraljevine Norveške. Ovo je ujedno bio i prvi posjet jednog hrvatskog ministra Norveškoj. Na slici: Ministar Gojko Šušak govori na otvorenju Hrvatskog doma u Oslu, 19. listopada 1990. godine.

Kako za prve višestranačke izbore u Hrvatskoj, tako i za referendum o osamostaljenju Hrvatske, Hrvatska zajednica u Norveškoj organizirala je putovanje autobusom u Hrvatsku. Da bi dali svoj glas za neovisnu i slobodnu Hrvatsku, Hrvati Norveške proveli su četiri dana u autobusu i ”prevalili” skoro 5.000 kilometara (tamo i natrag putovalo se non-stop).

Na slici: Pridošla grupa Hrvata u mjestu Staro Petrovo Selo , općina Nova Gradiška.

Prosvjedi u Norveškoj - 1991. godina Tijekom 1991. godine, u organizaciji Hrvatske zajednice u Norveškoj, organizirano je i održano šest prosvjednih skupova na kojima se od norveških vlasti tražila osuda veliko-srpske agresije te priznanje Hrvatske kao neovisne i slobodne države. Bili su to ujedno i prvi prosvjedi koje su Hrvati ikada održali u Norveškoj.

Na slici: Okupljanje i početak prosvjeda na Glavnom željezničkom kolodvoru u Oslu.

Na slici: Predsjednik Hrvatske zajednice u Norveškoj Ivan Poljac čita apel za priznanje Hrvatske ispred zgrade Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške, 29.lipnja 1991. godine.

Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj, osim prikupljanja pomoći među Hrvatima u Norveškoj, Hrvatska zajednica pokrenula je i veliki humanitarno-dobrotvorni i promidžbeni projekt pod nazivom ”SOS Kroatia”, koji je tijekom 1991 i 1992. godine djelovao u 20-tak norveških gradova, s ciljem prikupljanja humanitarne pomoći, traženja političke potpore te širenja istine o Domovinskom ratu u Hrvatskoj.

U ovu akciju bili su uključeni; Hrvatska zajednica u Norveškoj, Norveško-hrvatsko društvo te Norsk Folkehjelp, jedna od najvećih norveških humanitarnih organizacija.

Uz neprocjenjivu političku potporu, tijekom trajanja ove akcije u Hrvatsku je odaslano 30-tak velikih tegljača hrane, odjeće, lijekova, raznih drugih medicinskih potrebština te više ambulantnih vozila. Isto tako, treba spomenuti da je 25 djece, koji su u Domovinskom ratu ostali bez jednog ili oba roditelja, pronašlo svoje dobročinitelje među hrvatskim obiteljima u Norveškoj.

Inicijator i glavni koordinator ove velike humanitarne akcije bio je predsjednik Hrvatske zajednice Ivan Poljac, koji je u to vrijeme ujedno obnašao i dužnost predstavnika Republike Hrvatske u Kraljevini Norveškoj.

Na slici: Kamion ”Zagrebačkih transporta” na utovaru humanitarne pomoći ispred Hrvatskog doma u Oslu, u listopadu 1991. godine.

Na slici: Velika dvorana Hrvatskog doma u Oslu služila je kao prihvatni centar za pošiljke pomoći koje su dolazile iz svih krajeva Norveške. U Domu je bilo i glavno administrativno sjedište ove velike humanitarne akcije, u kojem su tada uz brojne dragovoljce skoro svakodnevno radili i članovi Uprave HZ-a, Terezija Turkalj, Marija Dropuljić, Antun Miletić, Jure Krpan, Milan Tadić i Draga Jurin.

Od mnogih aktivnosti u akciji ”SOS Kroatia”, svakako treba spomenuti i božićnu jelku koja je iz Osla poslana u Zagreb, gdje je za Božić 1991. godine krasila glavni zagrebački trg, Trg bana Jelačića. Za tu prigodu, učenici mnogih osnovnih škola iz devet norveških općina prikupili su i darovali božićne darove (cijeli jedan veliki tegljač) za djecu izbjeglice, koji su se tada u tisućama nalazili u glavnom gradu Hrvatske.

Na slici: Aktivisti SOS Kroatie, Milan Tadić i Bjørg Saunes uz 15-metarsku božiću jelku.

Hrvatska zajednica u Norveškoj nastavila je suradnju s norveškim humanitarnim udrugama te slanjem pomoći i nakon rata i priznanja Hrvatske, posebno u područja koja su nastradala u ratu, poput grada Dubrovnika.

Na slici: Članica Uprave HZ-a Terezija Turkalj s norveškim humanitarcima u Dubrovniku prilikom dostave rabljenih autobusa za gradski transport.

 

Dr. Zdravko Tomac, potpredsjednik hrvatske Vlade u prvom službenom posjetu Kraljevini Norveškoj, 10. siječnja 1992. godine. Razgovori u svezi norveškog priznanja Hrvatske.

Na slici: Dr. Tomac i predsjednik HZ-a Ivan Poljac odgovaraju na pitanja nazočnih na javnoj tribini u Hrvatskom domu u Oslu.

Helt siden begynnelsen  har Kroatisk forbund i Norge lagt spesielt vekt for arbeid med barn og unge, slik at Kroatisk ungdomsforening  –  i selve starten –  ble også registrert  i Oslo.

På bildet:  En gruppe unge medlemmer i  folkedanselaget  under en av sine offentlige opptredener i Oslo midt på 90-tallet.